Katolički odgoj u vjeri

Kateheza Dobrog Pastira

U Hrvatskoj postoji jedan Program katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi, koji u trećem i četvrtom poglavlju donosi dvije mogućnosti materijalnih uvjeta i sadržaja.

U nastavku donosimo osnove Kateheze Dobrog Pastira.

Odgoj u vjeri prema načelima Montessori pedagogije: Kateheza Dobrog pastira

Marija Montessori potvrđuje da je religioznost, životni element za razvoj djeteta i da ono treba imati religiozno iskustvo od samoga rođenja, jer ako mu nedostaje religiozno iskustvo, tada će mu manjkati nešto što je temeljno za razvoj čovjeka.

Nadahnuta idejom Marije Montessori, Sofia Cavalletti, naša suvremenica, nastavila je istraživati potencijale djeteta, poglavito na religioznom području.

Na temelju studija Svetog Pisma i rimokatoličke liturgije, te katoličkoga nauka i Hebrejske škole, u suradnji s Giannom Gobbi, učenicom Marije Montessori i Montessori učiteljicom, razvija koncept za religiozni odgoj predškolske i školske djece i naziva ga Kateheza dobroga Pastira.

Promatrajući djecu, Cavalletti, Gobbi i ostali suradnici, u svojemu radu opredijelili su se za ovaj put: izravnije uvoditi djecu u tajnu Kristove osobe i njegova odnosa prema nama, kroz prispodobe. To su slike iz svakodnevnog života kojima se Isus služio da bi nam približio Kraljevstvo Božje. 
Kateheza dobroga Pastira izbliza slijedi liturgijsku godinu, a središnja prispodoba za djecu predškolske dobi jest ona o Dobrom Pastiru (Iv 10, 1-16).

Ciljevi Kateheze Dobroga Pastira za djecu od 2 do 6 godina i od 6 do 12 godina

  1. uvesti dijete u tajnu života koji je dar,
  2. uvesti dijete u odnos-savez, kao temeljnu stvarnost osobne izgradnje,
  3. odgajati u vjeri.

Netko ih naziva misticima.

Iza šeste godine, dijete je sposobno orijentirati se u vremenu, pa ih nazivaju i povjesničarima. Ulazi u razdoblje moralne osjetljivosti. Moral nije zabrana, nego odnos Boga i čovjeka, čovjeka i Boga te čovjeka i čovjeka. Dijete se tada već pita što je dobro, a što zlo. Dajemo moralne prispodobe uz koje dijete samo razmišlja o svom ponašanju. Dakle, mi ih ne ispitujemo je li dobro to i to…

Iza devete godine, dajemo djeci cijelu Povijest spasenja. Dakle, radimo na SZ tipološkom metodom.

Izvori i sadržaji

  • Biblija ( dar života, savez, uskrsnuće),
  • liturgija ( krštenje, Euharistija),
  • život (čuđenje i divljenje nad čudesnošću života i svijeta koji ga okružuje).

Biblija, liturgija i život potencijalni su izvori iskustva Boga. Prvo mjesto zauzima Biblija. S. Cavalletti uvjerena je da upoznajemo Boga kroz Bibliju, a posebno kroz događaje koji obilježavaju kršćanstvo: život, smrt i uskrsnuće Isusovo.

Sredstva

  • metoda prispodoba
  • metoda znakova

Liturgija se služi znakovnim, simboličnim jezikom koji je lišen svakog intelektualizma i u punom je smislu pomoć za religiozni život.

Elementi Kateheze Dobrog Pastira

  1. Atrij (predvorje)

    Kao što je za održanje svakog života potrebno neko okruženje, tako i religiozni život treba imati pripremljeno okruženje. Ono se u Katehezi Dobroga Pastira naziva atrij. (Predvorje crkve – mjesto u kojem je negdašnja Crkva pripremala svoje katekumene.) To okruženje omogućuje izražavanje djetetovih unutrašnjih potreba: samostalnost, usavršavanje pokreta i vlastite kontrole, podupirući i poštujući pri tome aktivnosti samoga djeteta.Atrij je mjesto za religiozni život, za zajednicu, sabranost, slavlje, molitvu, mjesto u kojemu rad na spontan način prerasta u meditaciju. Atrij je, kako kažu djeca, mjesto gdje otkrivamo tajne Božje. Sačinjavaju ga prikladno pripremljeni kutići s katehetsko-didaktičkim sredstvima:

    Kutić za svetu misuKutić za svetu misu: po pripremi kaleža, patene, svijeća, križa i ostalih predmeta oltara djeci postaju bliskiji predmeti sv. Mise. Ona na poseban način žive svoj odnos s Bogom u liturgiji. Ulaze u tajnu sv. Mise kroz najvažnije geste koje uključuju: pripremu kaleža, pretvorbu-epiklezu, prikazanje-doksologija i gestu mira. Po ovim gestama ona mogu svetu misu doživjeti kao sakrament dara.

    Kutić za molitvuKutić za molitvu: molitveni kutić odražava liturgijsko razdoblje sa svojim prikladnim liturgijskim bojama, svijećama, pjesmom i molitvom, čitanjima koja obrede i svečanosti liturgijskog vremena čine intenzivnijim.)

    Kutić za prispodobe: neke odabrane prispodobe služe kao ključ za otvaranje misterija- tajne Kraljevstva Božjega i hrane ono što je prirodno kod djeteta – smisao za čuđenje i divljenje. Kako je lijepo i dragocjeno Kraljevstvo Božje! Kako je malen njegov početak! Kako polako raste! Kako čudesno postaje!

    Kutić za krštenjeKutić za krštenje: kroz liturgijske znakove, odnosno simbole sakramenta krštenja ulaze u tajnu sudjelovanja u Kristovoj smrti i uskrsnuću. Krist – svjetlo daruje to svoje svjetlo svima, tj. klicu novoga Života, uskrslog Života.

    Kutić za dioramu, odnosno događaje iz Isusova djetinjstva: naviještanje utjelovljenja kroz riječi sv. Pisma polazeći od Navještenja, rođenja Isusova i sve do bijega u Egipat; model Jeruzalema i praznog groba polazišne su točke uskrsnih događaja koje dijete proživljava na poseban način u obredu liturgije svjetla.

    Kutić za zemljopis: smještanje Isusa kao stvarne osobe, u vrijeme i prostor i Izrael kao zemlja preko koje je Bog ostvario spasenje svega stvorenog.

    Središnji prostor atrija zauzima okrugli stol s katehetsko-didaktičkim sredstvom prispodobe o Dobrom Pastiru: navještaja Božje ljubavi u osobi Dobrog Pastira koji je umro i uskrsnuo.

  2. Katehetsko-didaktička sredstva (materijali)

    Ona su pomoć djetetu kako bi postalo neovisno o odgojitelju/ici u vjeri. Nisu pomoć za učenje, nego pomoć za vjerski život. Omogućuju mu da se samo zaustavi nad onim što mu je kateheta posredovao, to jest da pounutrašnji ono što mu je bilo navješteno. Potiču ga na osobnu aktivnost koja može postati meditacija i kontemplacija.
    Katehetsko-didaktička sredstva se sastoje od konkretnih predmeta koji su uvijek na dostupnom i stalnom mjestu, kako bi ih djeca uzimala kada žele i koliko žele. Vrlo su jednostavna i usko povezana s biblijskim i liturgijskim izvorima.
    Pri izradi katehetsko-didaktičkih sredstava odgojitelja/icu u vjeri ne smiju voditi osobni interesi, osjećaj pobožnosti koji je za njega vrijedan; on ih ne smije nametati djetetu.

  3. Odgojitelj/-ica u vjeri (kateheta)

    Najvažniji element i dio odgojnog okruženja u kojem dijete boravi je sam odgojitelj. Odgojitelj/ica u religioznom odgoju jest odgojitelj/ica u vjeri.

    Zadaća odgojitelja/ice u vjeri, katehete nije jednostavna. Ona se sastoji u pripremi okruženja, u pomoći da dijete uspostavi kontakt sa stvarima u prostoru, u pokazivanju načina njihove upotrebe i njihovog značenja.

    Odgojitelj/ica u vjeri  je dio okruženja u kojem dijete boravi, a njegova uloga je da mu posreduje Riječ Božju. On ga ne opterećuje informacijama, nego zajedno s njim osluškuje i naviješta Boga.

Obilježje Kateheze Dobrog Pastira

Kateheza prvenstveno je utemeljena na kerigmi-navještaju, događajima koji su radosna vijest za nas. Dakle u KDP opredijelili smo se za ono što je temeljno poslanje crkve: evangeliziranje. Ne radi se o tome da se prepričava ono što se dogodilo, nego prije svega da se naviješta ljubav Božja za nas sada.

U Katehezi Dobrog Pastira odgovaramo na tihi zahtjev djeteta:

“Pomozi mi da se sam približim Bogu!”

Liturgijsko ruho